Katedra Čakavskog sabora Pazin osnovana je 1970. godine u vrijeme kada se na području Istre osjećala znatna praznina u povijesnim i historiografskim istraživanjima i kada je trebalo šire otvoriti prostore, mlađoj generaciji povjesničara i drugih znanstvenika i stručnjaka koji bi bili voljni istarsku povijesnu problematiku, osobito noviju povijest, prezentirati primjenom suvremenog metodološkog instrumentarija.
Pazinska Katedra osnovana je odlukom Čakavskog sabora 1. ožujka 1970. godine, na inicijativu Upravnog odbora Čakavskog sabora te kulturnih i političkih djelatnika općine Pazin sa svrhom da djeluje kao Katedra Čakavskog sabora za izučavanje novije povijesti istarskih Hrvata tj. kao istaknuta istarska znanstvena i kulturna tribina koja će dati svoj doprinos izučavanju novije povijesti Istre, posebno izučavanju razdoblja Narodnooslobodilačke borbe (NOB-e), te koja će na tom zadatku okupljati znanstvenike i stručnjake iz Istre, riječke regije, odnosno iz Hrvatske i inozemstva, kao i sudionike NOB-a.
Katedra je nekoliko puta mijenjala naziv. Odlukom Upravnog odbora iz 1971. mijenja naziv u Pazinski memorijal, Katedra Čakavskog sabora za noviju povijest Istre. Od 1976. do 1998. godine djeluje pod nazivom Katedra Čakavskog sabora Pazin, a od 1998. do danas kao Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre.
Najznačajnija redovita manifestacija koju jednom godišnje organizira pazinska Katedra jeste znanstveni skup pod nazivom Pazinski memorijal. Prvi skup održan je u Pazinu 26. i 27. rujna 1970. godine na temu: Razvoj hrvatske štampe u Istri od ‘Naše sloge’ do danas, posvećen 100. obljetnici lista Naša sloga. Područje kojim se bavila Pazinska Katedra kroz svoje znanstvenostručne skupove do 90-ih godina 20. stoljeća, obuhvaćalo je uz Istru i Slovensko Primorje, Rijeku, Trst te dijelom Goricu.
Na znanstvenostručnim skupovima koje je organizirala Katedra do 90-ih godina 20. stoljeća prevladavale su teme iz novije povijesti Istre, od 19. do sredine 20. stoljeća, iako se povremeno bavila i starijom poviješću. Autori su obrađivali problematiku iz humanističkih i drugih znanosti, ali u prvom redu povijesti, pravne, vojne, gospodarske, političke, crkvene, književne, politološke, etnološke, teme socijalnoga i etničkoga života, te iz oblasti međunacionalnih odnosa. Prevladavale su teme iz razdoblja antifašističke borbe, razvoja radničkog pokreta i sva značajna pitanja iz razdoblja NOP-a Istre do svršetka Drugog svjetskog rata, uključujući i poslijeratni razvoj ovog područja. Pored znanstvenostručne, na skupovima Pazinskog memorijala iznošena je i memoarska građa istaknutih sudionika povijesnih događanja iz novije prošlosti, kao jedan od značajnih izvora za buduća istraživanja. Redovitost održavanja skupova prekinuta je od 1996. do 1999. godine zbog financijskih i organizacijskih poteškoća. Od 2002. godine Katedra se okreće temama iz starije prošlosti Pazina, Pazinština i Istre, pa se tako po prvi put upustila u obradu teme vezane uz povijest Pazinske knežije.
Među sudionicima skupova bili su znanstvenici s područja povijesnih znanosti, povijesti gospodarstva, medicine, povijesti umjetnosti, arheologije, pravnih znanosti, politologije, sociologije, demografije, etnologije i dr., ali i sudionici povijesnih zbivanja koji su iznosili svoja sjećanja. Na znanstvenostručnim skupovima sudjelovali su brojni istaknuti znanstvenici i kulturni djelatnici iz Istre, Rijeke i drugih krajeva Republike Hrvatske te znanstvenici iz susjednih zemalja Italije, Srbije i Slovenije, među kojima su i akademici Lujo Margetić, Dragovan Šepić, Hodimir Sirotković, Josip Bratulić, Petar Strčić i drugi, istaknuti novinari i publicisti, crkveni uglednici poput dr. Bože Milanovića, nadbiskupa mons. Josipa Pavlišića, mons. Ivana Graha, zatim Gortanovci, istaknuti sudionici NOP-a Istre, predstavnici Matice hrvatske i ostali.
U realizaciji zadaća i ciljeva od 1980. godine, kada je osnovan Stručni savjet, Katedra je surađivala s osamnaest znanstvenih i povijesnih ustanova s područja Republike Hrvatske te susjednih zemalja kao što su Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, HAZU Zagreb, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske Zagreb (danas Hrvatski institut za povijest), državni arhivi u Pazinu i Rijeci, Inštitut za zgodovino delavskega gibanja iz Ljubljane, Vojnoistorijski institut iz Beograda i dr.
Na znanstvenim skupovima podnijeto je prosječno po skupu 15-ak izlaganja, priopćenja i sjećanja. Znanstveni skupovi dali su u najvećoj mjeri vrijedne znanstvene i stručne radove koji služe kao građa za nova (sintetska) povijesna istraživanja. Kritike i recenzije u najvećem su dijelu bile pozitivne, što svjedoči o kvaliteti i dometu, kako znanstvenih i stručnih radova, tako i organizacije skupova i odabiru tema.
Katedra čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu nastojala je, kroz minule godine, izlaganja i radove sa znanstvenih skupova objavljivati u svojem zborniku Pazinski memorijal. Kao rezultat dosadašnjih istraživanja izdano je 27 svezaka zbornika, od kojih su dva bila biografska. Pored zbornika Pazinski memorijal, Katedra je u okviru Male biblioteke samostalno ili kao suizdavač objavila niz posebnih izdanja.
Kontinuirani rad Katedre uključujući i održavanje njezinih skupova (osim kraćeg prekida), ovu je Katedru uvrstio u vrlo rijetke ustanove sa stečenim ugledom i renomeom te kontinuitetom na području Republike Hrvatske. To je ujedno i veliko priznanje svima onima koji su ustrajno, isključivo volonterski, zdušno radili i ulagali svoje vrijeme i energiju u znanost, u otkrivanje spoznaja o svom identitetu, svojoj prošlosti i njezinoj kompleksnoj problematici. Katedra je utemeljena u Pazinu, na dugotrajnoj povijesnoj, kulturnoj i prosvjetnoj tradiciji. Od početka svog djelovanja Katedra je uživala podršku i potporu bivše općine Pazin, poduzeća i ustanova time što su sustavno otkupljivali dio naklade katedrinih izdanja, a od 90-ih godina Grada Pazina i Istarske županije. Grad Pazin je kroz rad Katedre i njezinih znanstvenih skupova ušao na znanstvenu pozornicu s radovima visoke kvalitete, što su prije svega zasluge njezinih osnivača i onih koji su kasnije nastavili njihovo djelo.
Katedra čakavskog sabora i Pazinski memorijal održali su se 1971. i 1972. godine, kada je bila izložena snažnim pritiscima izvana da se sadržaj Memorijala usmjeri u publicističke smjerove. Katedra se održala i za vrijeme agresije na tek uspostavljenu Hrvatsku državu tijekom Domovinskog rata, usprkos činjenici da je i u tom razdoblju bilo trenutaka kada se željelo izmijeniti zadaće i ciljeve Katedre i uklopiti je u neku od novonastalih udruga, koje su nastajale i nestajale, međutim, Katedra i njezin Pazinski memorijal su opstali i ponovno se, nakon kraćeg mirovanja, registrirana kao samostalna udruga, vraća na scenu hrvatske znanosti, kao dio velike obitelji unutar Čakavskog sabora.
Bez obzira na sve veće poteškoće u radu Katedre Čakavskog sabora u Pazinu i Pazinskog memorijala, koje se manifestiraju prije svega u financiranju i nakladničkoj djelatnosti, pazinska Katedra ispunila je postavljene ciljeve u cijelosti, te ostvarila značajne rezultate u izučavanju, vrednovanju i interpretaciji osobito novije povijesti Istre.