Održan 44. pazinski memorijal

Datum objave: 09. 12. 2018.

Govoreći o širem kontekstu događanja povjesničar Ivo Goldstein je naglasio da je na zbivanja na ovim prostorima posebno utjecalo jačanje partizanskog pokreta koji je sredinom 1943. uživao veliku potporu stanovništva 

U sklopu programa kojim se obilježavaju događaji iz rujna 1943., kada su u Pazinu donesene odluke o sjedinjenju Istre s Hrvatskom, u Spomen domu sjedinjenja i slobode održan je, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre 44. znanstveni skup Pazinski memorijal. Nakon pozdravnih riječi Galiana Labinjana iz Čakavskog sabora, skup je otvorila pazinska dogradonačelnica Mirjana Galant istaknuvši veliki doprinos Pazinskog memorijala istraživanju i poznavanju istarske povijesti. U ovoj, obljetničkoj prigodi, prvi je dio izlaganja bio posvećen 75. obljetnici Pazinskih odluka, a drugi dio počecima industrijalizacije Istre.

Memorijal je izlaganjem “Vojne i političke prilike u Hrvatskoj i Europi u vrijeme donošenja Pazinskih odluka” otvorio povjesničar Ivo Goldstein. Govoreći o širem kontekstu događanja naglasio je da je na zbivanja na ovim prostorima posebno utjecalo jačanje partizanskog pokreta koji je sredinom 1943. uživao veliku potporu stanovništva. Citirajući izvješće jednog njemačkog zapovjednika nakon bitke na Neretvi rekao je kako “Pavelićev pokret ima podršku samo oko dva posto stanovništva”. U tom su razdoblju partizani stvorili velika slobodna područja u Hrvatskoj i na prostoru Jugoslavije na kojima su uspostavili svoju vlast, pa su Hrvati i Slovenci koji su živjeli izvan matičnih etničkih područja težili priključenju svom nacionalnom korpusu.

Goldstein je naglasio da je ključnu ulogu u kasnijim političkim pregovorima oko sjedinjenja odigralo stanje na terenu, odnosno zaposjedanje područja od strane Jugoslavenske armije.

Govoreći o državno pravnom značaju Pazinskih odluka Željko Bartulović podsjetio je da je taj događaj, odnosno datum koji se slavi, samo jedan u nizu povijesnih zbivanja koja su rezultirala sjedinjenjem Istre s maticom zemljom. Stoga same Pazinske odluke imaju deklarativan značaj, ali su uz dokumente ZAVNOH-a i AVNOJ-a i naravno izlazak Jugoslavenske armije na Soču omogućile postavljanje uvjeta u kasnijim pregovorima oko razgraničenja Jugoslavije i Italije.

Izvor: www.glasistre.hr